

Zemlja podrijetla je Rusija, Zapadni Sibir. Ime je dobio prema sibirskom nomadskom plemenu Samojeda. Izvorni naziv je Samojedskaja sabaka. U Englesku je stigao 1889. posredstvom KIlburna Scotta. Pripadnici te engleske loze su rašireni po cijelom svetu. Istraživači Ernest Shlacketon i Fridtjof Nansef su ih koristili pri ekspedicijama na Severni pol.
Mužjak je dug 57 cm (a težak od 20 do 32,5 kg), a ženka 53 cm (doseže težinu od 17 do 25 kg); odstupanja od 3 cm su dopuštena.
Vanjska dlaka mu je gruba i strši, dok je poddlaka gusta i mekana; boja je bela, kremasta ili bijela s oznakama boje biskvita.
Druga obilježja su mu široka glava, bademaste oci, dugački, bogato odlakani rep koji nosi preko ledja i debele usi - polukružne na vrhu i ne previše velike.
Prosječan životni vijek samojeda je od 12 do 16 godina.
Veseo je, ljubazan, inteligentan i relativno uslužan, ali ne i "ropski odan", zna biti izuzetno tvrdoglav, osjećajan i drag, dominantan i oprezan, privržen. Vrlo je zaigran i ostaje zaigran do duboke starosti. Voli lajati. Nije osobito dobar čuvar. Živi u kuci s vlasnicima i dobro se slaže s decom. Potrebno mu je puno kretanja. Njega dlake je vrlo zahtjevna, pri češljanju treba paziti da mu se ne ošteti poddlaka.

Bernardinac je rasa pasa koja se prvi puta spominje u 17veku. Bernardinac se još javlja pod imenima Saint Bernard dog, Sveti psi, Alpski mastiff pas, Bernhardinerand ipas Barry (najpoznatiji bernardinac, poznat po spašavanju preko 40 ljudskih života). Možda svoju najveću slavu, postigao je prikazivanjem u seriji filmova 'Beethoven' 1, 2, 3 i 4.
Naziv bernardinac koji je označavao pasminu počeo se upotrebljavati u drugoj polovici 19. stoljeća.
Ženke su sitnije i visina im iznosi najmanje 65 cm. Mužjaci su krupniji, imaju veću dlavu i njihova visina bi trebala minimalno iznositi 75 cm. Težina je ovisna o veličini i građi tijela; minimalno je 73 kg, no može iznositi i preko 117 kg.Dlaka
Po dlaci razlikuju se dva tipa bernandinca: kratkodlaki i dugodlakiBele su boje sa "plaštom" boje ridje preko leđa. Bernardinci imaju bijele šape, bijela prsa i vrh repa koji je izrazito kitnjast.
Dlaku je potrebno svakodnevno četkati jakom metalnom četkom dužih zubaca, kako bi se odstranile otpale dlake. Kod kupanja, šamponiranje se preporučuje sa šamponom za izbjeljivanje dlake. Treba čistiti uši redovito alkoholom jer im se jako prljaju i može doći do oštećenja sluha ukoliko se ne čiste redovito. Kod primjeraka sa spuštenim kapcima treba redovito kontrolirati vid i oci.


Sibirski haski je radni pas srednje veličine, koji pripada porodici spiceva i poreklom je iz istočnog Sibira. Njegovo krzno može biti crno-bele, sivo bele ili čak crveno-vele boje, dok boja ociju može biti plava, što je karakteristično za ovu rasu, ali i smeđa. Oči im ne moraju biti iste boje.Linjanje kod sibirskih haskija je povezano sa vremenskim uslovima i kada do njega dođe, što se dešava 2 do 3 puta godišnje, ono traje oko 10 dana. Ovaj bliski rođak aljaskog mamuta i samojeda živi od 13 do 15 godina.
Visina kod mužjaka iznosi 53—60 cm, a kod ženki 51—56 cm, dok težina iznosi 40-50 kg kod mužjaka i 36-48 kg kod ženki.


Cau-cau je jedna od najstarijih rasa pasa. Postoje podaci da je jos u miocenu [od 28 . do 12. miliona godina p.n.e.] došlo do ukrštanja jedne vrste samija i medveda i da je tako nastala ova rasa ciji dopunjeni standard iz 1987. godine objavljujemo. Cau-cau spada u skuplje rase pasa jer je redak i teško se razmnožava, a i dok ne odraste treba dosta uložiti u njega pošto punu zrelost i snagu dostiže tek sa tri godine. Ovo nikada nije bio pas kojeg su gajile siroke narodne mase i, ma koliko to možda nekom zvučalo elitisticki, treba reći da je to bio i ostao pas `odabrane` grupe ljudi. Krajem 18. veka prvi primerci cau-caua stigli su do Engleske. U prvo vreme su ih drzali u zoološkim vrtovima, da bi kasnije postali pravi kućni ljubimci. Krajem 19. veka rasa pocinje da zauzima i značajno mesto na izložbama, a 1894. godine rasa dobija sadašnje ime što u slobodnom prevodu znači - jestivi pas. Prvi klub ljubitelja ovih pasa osnovan je 1. jula 1895. g. pod pokroviteljstvom gospodje Faudel Phillips koja je osnovala i prvu odgajivacnicu cau-caua i prva pocela sa njihovim upisivanjem u rodovne knjige. Iako cau-cau potiče iz Kine, patronat nad tom rasom ima Engleska. Zbog toga je i trenutno vazeci standard broj 205 i izdala Engleska. Danas se primenjuje dopunjeni standard koji je objavljen 20.02.1989. g.
OPŠTI IZGLED: Aktivan pas, zbijen, proporcionalan, lavljeg izgleda, dostojanstvenog i ponosnog drzanja, dobre Grade.

Naravno.Ako pas mase repom,znas da je srecan.Kada pas pokazuje zube,nije srecan.Mi umemo da citamo puno psecih signala.Stoga nije iznenadjujuce ni ni sto su razvili sposobnost da razumejuljude.Psi citaju ljucke izraze lica,pokrete i ponasanja.Mi ne smatramo da je to slucajnost sto su psi dobri u citanju nasih signala",.

DLAKA: Kratka, gusta, ne talasasta, bez zastava. Prilicno ostra poddlaka, odoleva losem vremenu. BOJA: Jednobojno crna, zuta ili cokoladno braon. Zuta je od svetlije krem boje do lisicje crvene. Cokoladna moze varirati od svijetlije do tamne cokoladno braon boje. Bilo koja druga boja ili kombinacija boja vodi diskvalifikaciji. Prihvatljiva je mala bela fleka na grudima. [img]VISINA: 
Maticna zemlja: Velika Britanija
Podreklo:
Pasmina nastala ukrstanjem psa sv. Huberta s nedefinisanim psom zute dlake.
Opis:
Visina muzjaka je od 51-61cm, zenke od 51-56cm.
Srednja tezina muzjaka je od 27-36kg, a zenke od 25-27kg.
Njuska je siroka i snazna; zubalo makazasto; stop naglasen; oci tamne, blagog izraza; usi srednje velicine, visece; vrat misicav, slabine kratke; grudni kos veliki; rep dugacak, nikad savijen; noge cvrstih kostiju i misicavih bedara. Dlaka moze da bude prava ili talasasta, s resama i donjom dlakom otpornom na vodu. Boja dlake je u svim nijansama zlatno zute i boje peska; crvene nijanse nisu dopustene.
Narav: Aktivan, blag, prijatan, privrzen, simpatican
Koriscenje:
Cvrst je, snazan i odlicnog njuha. Cenjen u svakoj vrsti lova. Lepog je izgleda i dobre naravi, pa se rado drzi kao kucni pas, prijatelj je cele porodice.
Zdravstveni problemi:
Displazija kuka,bolesti ociju,Von Willebrandova bolest, bolesti srca, kozne alergije.
Zivotni vek: 10-12 godina